Davanje inzulina bez da roditelji znaju je normalan dio odrastanja.
Ukoliko je dijete svladalo osnove dijabetesa, to nije problem, no može biti opasno.
Svi znamo da inzulin smanjuje GUK. Djeca ako su nešto “po skrivečki” pojela, žele to kompenzirati s određenom količinom inzulina.
Kao što smo napomenuli, to je normalan dio odrastanja, i eksperimentiranja. Saznanja koja će na taj način steći dati će osnove za daljnji život s dijabetesom.
Najčešće se doze inzulina koje dijete daje u takvim pokušajima ne evidentiraju u dnevnom obračunu danih jedinica inzulina zbog jednog jednostavnog razloga. Naime ne daje se bolus inzulina, nego je aktiviran tzv. fill canila bolus. Taj bolus se ne zbraja u dnevnu količinu apliciranog inzulina.
Da bi se došlo do podatka koliko i kada je ubrizgano inzulina postoji metoda, koju ćemo opisati ukoliko vas interesira. Vaši komentari su dobrodošli.
Isti scenarij je moguć i kod intenzivirane terapije, čak još lakše pošto se elektronski ne bilježi količina inzulina koja je aplicirana.
Bavim se volontiranjem u području dijabetesa preko 36 godine. Bio sam Predsjednik Zagrebačkog dijabetičkog društva u jednom mandatu, te dopredsjednik u 2 mandata. Trenutno volontiram u udruzi Mellitus Rijeka.
Tony, mene zanima kako doci do podatka koliko je skrivecki pusteno inzulina? To se pitam od kad imamo pumpu i od kad sam saznala za tu metodu muljanja…
Reply